DPUH razgovor ‒ Snješka Knežević ‒ Zagreb 2022.

Povjesničarka umjetnosti dr. sc. Snješka Knežević (Zagreb, 1938) pripada skupini društveno najangažiranijih i znanstveno najproduktivnijih povjesničara umjetnosti u Hrvatskoj. U razgovoru s prof. dr. sc. Draganom Damjanovićem govori o osobama koje su utjecale na njezine široke horizonte, poput Elly Bašić i Ervina Peratonera. Na svoj uobičajeno britki način jasno i nedvosmisleno iznosi mišljenja o zaštiti spomenika danas, odnosu prema baštini i struci.

0:00:00 uvod
0:01:25 školovanje ‒ Elly Bašić, njemački jezik
0:04:27 fakulteti ‒ Zagreb i Münster
0:18:45 Radio Zagreb ‒ Ervin Peratoner
0:24:10 studij povijesti umjetnosti
0:30:40 prevođenje s njemačkog ‒ Kafka, Günter Grass
0:48:26 istraživanje Zagreba 19. stoljeća ‒ Milan Lenuci, kasarne, urbanističko planiranje, Viktor Kovačić
1:10:12 ideologizacija kulture – ban Khuen-Héderváry
1:17:57 zaštita spomenika ‒ javni prostor
1:31:00 obnova Zagreba nakon potresa ‒ reurbanizacija, povijesno središte, Črnomerec
1:44:15 javni prostori ‒ Trg bana Jelačića, Kvaternikov trg
1:52:28 praksa obnove u Zagrebu ‒ Gornji grad, unutrašnjost blokova, identitet ulice, Preradovićeva
2:00:26 identitet ulica ‒ Ilica, dvorišta, Trnje, Praška ulica, Jurišićeva ulica, Petrinjska ulica
2:09:25 odnos politike prema baštini ‒ Ljubljana, Dubrovnik, Nizozemska, Španjolska
2:18:40 povjesničari umjetnosti u konzervatorskoj struci ‒ Ministarstvo kulture i medija, politika, Grad Zagreb, kultura, Petrinja, konstruktivna obnova, zagrebačka katedrala, Europa
2:27:00 misija struke bez kompromisa

Snješka Knežević studirala je povijest umjetnosti te njemački jezik i književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Münsteru i Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je diplomirala i doktorirala. Prva desetljeća njezine djelatnosti u struci obilježena su uredničkim i komentatorskim radom na Trećem programu Radio Zagreba. Istraživanju i znanstvenom radu posvećuje se od 1987. godine i u sljedeća tri desetljeća objavljuje brojne tekstove kojima je ostavila neizbrisiv trag u hrvatskoj povijesti umjetnosti.
Tri su glavna područja njezina znanstvena interesa: povijest arhitekture i urbanizma 19. i 20. stoljeća, zatim teorija umjetnosti te zaštita spomenika. Objavila je neizmjerno velik broj članaka u znanstvenim i stručnim časopisima te novinama. Ključna djela njezinoga znanstvenog opusa predstavljaju knjige s polja povijesti arhitekture i urbanizma te kulturne povijesti Zagreba: Zrinjevac – 1873.-1973. (1994), Zagrebačka Zelena potkova (1996), Zagrebu u središtu (2003), Zagreb: grad, memorija art (2011), Židovski Zagreb (2010, u koautorstvu s Aleksanderom Laslom), Zagrebački povijesni trgovi, parkovi i neke ulice (2020). Osim što je autorica knjiga, uredila je cijeli niz monografskih publikacija s područja povijesti umjetnosti. Na polju povijesti arhitekture i urbanizma 19. stoljeća riječ je o jednoj od najcitiranijih hrvatskih autorica. Prevoditeljska aktivnost Snješke Knežević obuhvaća brojne književne naslove, tekstove s polja povijesti umjetnosti i kulturne povijesti.
Za monografiju Zagrebačka Zelena potkova dobila je Nagradu grada Zagreba za 1996. godinu, za ukupni znanstveno-istraživački rad na hrvatskoj i zagrebačkoj arhitektonskoj baštini nagradu Neven Šegvić Udruženja hrvatskih arhitekata za 2002. godinu, a za životno djelo nagradu Radovan Ivančević Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske za 2016. godinu.

Tekstovi Snješke Knežević u znanstvenom časopisu Peristil:
"Urbanističke osnove Zagreba u razdoblju modernizacije", Peristil 62/2019 https://doi.org/10.17685/Peristil.62.2
"Utemeljiteljska kultura - na primjeru reprezentativnih urbanih prostora Zagreba", Peristil 31-32/1998
https://hrcak.srce.hr/153320
_______
Razgovor je snimljen 8. ožujka 2022. u domu Snješke Knežević u Zagrebu.
Razgovor vodi Dragan Damjanović
Snimatelj Jovan Kliska
Urednica Martina Petrinović

#DPUH #SnjeskaKnezevic #povijestumjetnosti #ArtHistory #Zagreb

Видео DPUH razgovor ‒ Snješka Knežević ‒ Zagreb 2022. канала Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske