Petar Petrovic Njegos /Gorski vijenac
share
ttp://youtu.be/0-cdft2uxQo
Petar II Petrović Njegoš, za života poznat kao vladika Rade (po rođenju Rade Tomov Petrović; 1. novembar, 1813 - 10. oktobar, 1851) je bio crnogorski pjesnik, episkop i vladar.
Njegoš je udario temelje moderne crnogorske države uspostavljanjem organa vlasti: Senata, Gvardije i Perjanika i uvođenjem plaćanja poreza. Objedinio je svetovnu i versku vlast proterivanjem guvernadura Radonjića iz zemlje, čime je ukinuta tradicionalna podela vlasti između guvernera koji se oslanjao na Zapad i episkopa koji se oslanjao na Rusiju.
Petar Petrovic Njegos /Gorski vijenac
share
http://youtu.be/0-cdft2uxQo
Njegoš se smatra jednim od najvećih crnogorskih pjesnika. Njegovo najuticajnije pjesničko djelo je Gorski vijenac, objavljeno 1847. godine.
Rođen je kao Radivoje "Rade" Tomov Petrović 1. novembra (po julijanskom kalendaru) 1813. u Njegušima pod Lovćenom, glavnom selu Katunske nahije.[1] On je drugi sin Tome Markova Petrovića, najmlađega brata vladike Petra I i Ivane Proroković. Na krštenju je dobio ime Rade (Radivoje). Rođen je u porodici iz koje su tradicionalno poticali crnogorski episkopi (Danilo, Savo, Vasilije, Petar I i drugi).
1825. godine vladika Petar I, dovodi Rada k sebi u cetinjski manastir da ga školuje i pripremi za naslednika. Stric je ranije za naslednika spremao Njegoševa brata od strica, ali je ovaj više voleo vojsku i oficirski poziv. Njegoš se nije redovno školovao. Kod cetinjskih i bokeljskih kaluđera učio se samo osnovnoj pismenosti. Tih godina Rade sastavlja svoje prve pesme. Posle mu je stric doveo za učitelja Simu Milutinovića Sarajliju. Sima Milutinović upućuje Rada u klasiku, umetnost, istoriju, filozofiju i književnost. Njegoš je bio pod jakim uticajem antičkog klasicizma. Klasičnu grčku poeziju čitao je na ruskom. Sarajlija je kod Njegoša razvio ljubav prema narodnoj poeziji i potsticao ga na pisanje. Njegoš je zaneseno voleo narodne pesme, skupljao ih i sam stvarao nove. Na Njegoša je uticao i Lukijan Mušicki, koji je 1830-ih godina imao glas velikog pesnika.
Видео Petar Petrovic Njegos /Gorski vijenac канала Audio Knjige Muzika Poezija Film Umetnost ARTV
ttp://youtu.be/0-cdft2uxQo
Petar II Petrović Njegoš, za života poznat kao vladika Rade (po rođenju Rade Tomov Petrović; 1. novembar, 1813 - 10. oktobar, 1851) je bio crnogorski pjesnik, episkop i vladar.
Njegoš je udario temelje moderne crnogorske države uspostavljanjem organa vlasti: Senata, Gvardije i Perjanika i uvođenjem plaćanja poreza. Objedinio je svetovnu i versku vlast proterivanjem guvernadura Radonjića iz zemlje, čime je ukinuta tradicionalna podela vlasti između guvernera koji se oslanjao na Zapad i episkopa koji se oslanjao na Rusiju.
Petar Petrovic Njegos /Gorski vijenac
share
http://youtu.be/0-cdft2uxQo
Njegoš se smatra jednim od najvećih crnogorskih pjesnika. Njegovo najuticajnije pjesničko djelo je Gorski vijenac, objavljeno 1847. godine.
Rođen je kao Radivoje "Rade" Tomov Petrović 1. novembra (po julijanskom kalendaru) 1813. u Njegušima pod Lovćenom, glavnom selu Katunske nahije.[1] On je drugi sin Tome Markova Petrovića, najmlađega brata vladike Petra I i Ivane Proroković. Na krštenju je dobio ime Rade (Radivoje). Rođen je u porodici iz koje su tradicionalno poticali crnogorski episkopi (Danilo, Savo, Vasilije, Petar I i drugi).
1825. godine vladika Petar I, dovodi Rada k sebi u cetinjski manastir da ga školuje i pripremi za naslednika. Stric je ranije za naslednika spremao Njegoševa brata od strica, ali je ovaj više voleo vojsku i oficirski poziv. Njegoš se nije redovno školovao. Kod cetinjskih i bokeljskih kaluđera učio se samo osnovnoj pismenosti. Tih godina Rade sastavlja svoje prve pesme. Posle mu je stric doveo za učitelja Simu Milutinovića Sarajliju. Sima Milutinović upućuje Rada u klasiku, umetnost, istoriju, filozofiju i književnost. Njegoš je bio pod jakim uticajem antičkog klasicizma. Klasičnu grčku poeziju čitao je na ruskom. Sarajlija je kod Njegoša razvio ljubav prema narodnoj poeziji i potsticao ga na pisanje. Njegoš je zaneseno voleo narodne pesme, skupljao ih i sam stvarao nove. Na Njegoša je uticao i Lukijan Mušicki, koji je 1830-ih godina imao glas velikog pesnika.
Видео Petar Petrovic Njegos /Gorski vijenac канала Audio Knjige Muzika Poezija Film Umetnost ARTV
Показать
Комментарии отсутствуют
Информация о видео
18 октября 2014 г. 19:08:22
02:55:56
Другие видео канала
П П Његош Горски вијенац Чита Данило ЛазовићJovan Dučić - Blago Cara Radovana - Audio knjigaЊегошева религија и филозофијаPetar Petrovic Njegos - Gorski vijenac - čitao Danilo LazovicDRAME /Harold Pinter/ PatuljciГозба 02.12.2013. - Његош и етос слободе - Мило ЛомпарČujte Srbi! Čuvajte se sebe | Arčibald Rajs | Audio KnjigaБИТ - Петар Петровић ЊегошПетар Петровић Његош - ШЋЕПАН МАЛИPetar Petrovic Njegos, Gorski Vijenac Prvi DeoГорски Вијенац - Петар Петровић Његош / Gorski Vijenac - Petar Petrović NjegošCrnogorska Dinastija Petrović Njegoš – Vladika Petar IIMisaoAudio knjige/Jovan Ducic/O PrijateljstvuAudio knjige /Laza Lazarevic -VetarDRAME F.M Dotojevski BEDNI LJUDIП. П. Његош: Луча микрокозмаГОРСКИ ВИЈЕНАЦ 1 [HQ AUDIO] (Данило Лазовић говори стихове) владика Петар II Петровић Његош / књигаГуслар Раденко Цвијовић - Пеко свети отету ЈовануAlber Kami – Stranac